Konačno je na red došao ruj! Pronašla sam ga, odnosno njegov plod, na tlu parkirališta autoservisa jednog jutra. Nisam nikad sretnija bila što sam auto dovezla na servis 🙂
Jedva sam dočekala da ga isprobam na pamuku tako da nisam dugo čekala s prirodnim bojadisanjem. Pišem ti cijeli proces rada u slučaju da ga poželiš i ti isprobati 🙂
Što je ruj?
Ruj, odnosno kiseli ruj (lat. Rhus typhina L.) je drvo, a može biti i grm. Poznat je i pod nazivom plišano drvo upravo radi plodova čija je površina mekana i podsjeća na pliš. Najčešće ga viđam u dvorištima, a raste uz tekućice, močvare, ceste, pruge.
Plodovi i listovi sadrže tanine pa su stoga pogodni za prirodno bojadisanje. Ovog puta sam isprobala plod, a listovi će doći na red drugom prilikom.
Postupak prirodnog bojadisanja
Za cijeli postupak bilo mi je potrebno sljedeće:
- Plodovi ruja
- Oprana pamučna tkanina (tkanina mora biti čista)
- Tri lonca za prirodno bojadisanje s poklopcima
- Izvor topline (radila sam na plinskom štednjaku i peći na drva)
- Vaga i posuda za vaganje
- Alumen
- Drvene kuhače za miješanje
- Cjediljka
Prvo sam izvagala ruj, bilo ga je 198 grama (zaokružila sam to na 200g):
Zatim sam izvagala 200 grama suhe pamučne tkanine. Zašto 200g?
Za najtočniju nijansu boje vrijedi pravilo: koliko tkanine toliko i biljnog materijala
Nakon toga možemo eksperimetnirati: ako stavimo više biljnog materijala nego tkanine, logično je za pretpostaviti da će obojenje biti intenzivnije. Jednako tako i ako stavimo manje biljnog materijala nego tkanine, obojenje će biti svjetlije.
Tkaninu sam izrezala na dimenzije cca 15x25cm i to 6 komada približnih dimenzija:
Zanima me kakva će boja biti na čistom pamuku i na onom prethodno pripremljenom alumenom pa sam tako tri komada pamuka odvojila za pripremu. Ostala tri će ići u poseban lonac.
Pripremila sam pamuk alumenom prema postupku o kojem sam pisala ovdje:
Sada imam dva lonca: u jednom je obični pamuk, a u drugom pamuk s alumenom:
Dok sam pripremala pamuk, u isto vrijeme sam pripremala kupelj od ruja. Izvagani ruj sam prelila vodom, poklopila i stavila kuhati. Količina vode je bila tolika da prekrije sav ruj:
Nakon što je kupelj prokuhala, pustila sam da se krčka i usput provjeravala intenzitet boje:
Kuhala sam ruj otprilike 1,5h i nakon toga pustila kupelj da odmori 24h kako bi boja bila još jača.
Nakon 24h, dakle drugi dan, kupelj sam zagrijala do vrenja:
Nakon toga sam kupelj procijedila preko pripremljenog i nepripremljenog pamuka:
Kada sam to sve lijepo rasporedila, stavila sam oba lonca na vatru dok kupelj nije prokuhala, maknula s vatre, promiješala i ostavila preko noći. Boja će očito biti drugačija na svakom pamuku.
Nakon 24h
Drugi dan sam provjerila boju, bilo je očito da je pripremljeni pamuk primio više boje, intenzitet je bio jači.
Svaki lonac sam opet stavila na vatru i pustila da svaka kupelj prokuha:
Nakon što je prokuhalo, kuhala sam još nekih 45min i stalno provjeravala da mi tekućina ne ispari. Nisam željela dodavati još vode.
Pustila sam sve da se skroz ohladi.
Nakon bojadisanja
Nakon što su se kupelji konačno ohladile, isprala sam tkanine ručno u hladnoj vodi i ostavila da se osuše. Dobila sam predivne različite boje na oba pamuka.
Možeš li pogoditi na kojem pamuku je obojenje jače? Odgovor sam ti već i ranije otkrila, tako da, tadaaaaaaaam: na pamuku pripremljenom alumenom obojenje jest jače.
Zašto je to tako? Alumen je pomogao boji da se bolje veže u pamučno vlakno, jednostavno je napravio most između vlakna i boje tako da je puno više boje dospjelo u vlakno. Za razliku od nepripremljenog pamuka gdje je obojenje slabije, vlakna jednostavno nisu mogla samostalno primiti veću količinu boje. I to je skroz okej, u životu nam treba pomoć. Učim od prirode prave životne mudrosti 🙂
Testiranje postojanosti obojenja
Kako bih bila sigurna da će boja iz ruja potrajati neko vrijeme, odlučila sam testirati postojanost obojenja. Ipak plod sadrži tanine pa očekujem trajnost boje. Ovaj korak mi je bitan ukoliko radim predmete za prodaju.
Kako ću testirati postojanost obojenja? Tako što ću napraviti testere.
Prvo sam izrezala po jedan komad manjih dimenzija od svakog bojadisanog pamuka:
Zatim sam pripremila papirnate zaštite na koje sam napisala koji je koji pamuk:
Potom sam između papira umetnula i učvrstila dio tkanine, dok je dio ostao nezaštićen.
Ovako pripremljene testere sam stavila na prozor na južnoj strani kuće gdje ima najviše sunca. Tako ću ih pustiti 14 dana jer želim vidjeti koliko će, i da li će zaista ova veća količina sunca utjecati na obojenja.
Nakon dva tjedna ću skinuti papirnu zaštitu i zaključiti da li se boja promijenila.
Tko će to dočekati?
Rezultat nakon 14 dana na suncu
Dakle jedva sam dočekala skinuti papire! Evo ga:
Boja se nije promijenila! Dakle, tanini su totalno super iz ploda ruja! Ovo mi je olakšanje jer tako znam da ruj mogu koristiti za neke projekte kada nemam hrastovih šiški.
Zaključak
Okej, možda su dva tjedna malo i nije bilo baš svaki dan skroz sunčano vrijeme, a i dani su nešto kraći pošto sam test radila krajem veljače.
Međutim, mislim da mogu zaključiti kako je boja iz plodova ruja među trajnijima upravo radi tanina koje sadrži plod.
Tanina ima i u listovima, no, iskreno, nemam ih baš trenutno gdje brati da isprobam. Ako se pojavi prilika, zgrabiti ću je 🙂
A sada lijepo idem oribati prozor jer se ljepilo od trake fino primilo 🙂
